Odgođena porezna imovina

Ponekad se čini neophodnim učiti o takvim tehničkim pitanjima koja utječu na nas u društvu, i premda smo malo istraženi, moramo razumjeti koncepte koji vode do pitanje od javnog interesa. Možda nije dovoljno drečav subjekt, ali kada postoji u odgođena porezna imovina iznenadna promjena može ugroziti financijsku stabilnost, situaciju koja izaziva istinski interes da nas o tome obavijesti.

Evropska komisija uskoro započinje istragu odgođena porezna imovina, poznat pod skraćenicom na engleskom DTA, iz banaka u Italiji, Španiji, Portugalu i Grčkoj.

Šta su odgođena porezna imovina?

Imovina je ona koja nastane kada se gubici evidentiraju u roku koji se kasnije može nadoknaditi, u trenutku stvaranja koristi, što predstavlja fiskalni kredit. Promjene su nastale zbog činjenice da postoji propis o solventnosti koji je usvojen 2014. godine u kojem se zahtijeva da se DTA banke odbiju iz vlastitih sredstava, to više ne garantira da će se njihova vrijednost održati u slučaju da entitet prolazi kroz finansijske poteškoće.

Kao u slučaju Španije, na primjer, 2013. godine, tokom mjeseca novembra, odobreno je da dio ove imovine može duže zadržati vrijednost. Glavna ideja nije bila toliko da a vještačka prednost u ekonomskom sektoru već da bi ga mogli opremiti poreznim tretmanom u kojem su i banke i druge kompanije uživale u drugim zemljama evropskog kontinenta. Porezni propisi Španije mnogo su stroži od propisa drugih evropskih zemalja na pretpostavkama u vrijeme korištenja ovih kredita, također treba napomenuti da, za razliku od drugih zemalja, nije dozvoljeno vraćanje poreza plaćenih u godinama iznad u slučaju da se gubici prijave u preduzeću.

Teško je razumjeti prave namjere ili motiv za provođenje moguće istrage, pa su glasnogovornici priznali da se za sada radi samo o administrativna pisma prema vlastima zemalja koje su uključene, takođe prepoznajući da su ovi upiti upućeni nekim članovima EP-a.

Pitanje je često iznenađujuća situacija kada se gleda sa formalnog ili dosljednog stanovišta. Ali zašto stvarati toliko neizvjesnosti oko problema koji je toliko ocijenio i odobrio Evropska komisijado ali širom evropskog kontinenta. U važnim izvještajima čak se sugerira da su obje institucije poduzele gore spomenute zakonodavne mjere u vezi s odgođenim poreznim sredstvima kako bi podržale ekonomsku solventnost sektora. Uzrokovano je i provođenje iscrpne analize o kvaliteti imovine ECB-a.

Šta su DTA?

Finansijski subjekti Imaju troškove koji mogu smanjiti njihove beneficije, ali koje zahvaljujući zakonu do danas nisu mogli odbiti od poreza u društvu, što znači da plaćaju više poreza nego što bi ih zapravo trebalo platiti. Iz tog razloga i nakon upoređivanja sa ostalim zemljama evropskog zakonodavstva u onome što se može nadoknaditi.

Stoga su ekonomija i trezor priznali pravo da te troškove rezerviraju za upotrebu u budućnosti u svrhu smanjenja poreza koje će morati platiti za beneficije koje će biti prouzrokovane u narednim godinama. Iz tog razloga je poznat kao odgođen.

Odakle potiču ti nepriznati troškovi?

Postoje tri izvora odakle potiču ti troškovi. Prva je iz rezerve koje banke imaju Šta učiniti da biste u budućnosti mogli pokriti rizik od gubitka vaše imovine, posebno ako je kredit koji promovira nekretnine izveden iz Guindosovih uredbi iz 2012. godine. Navedena kapitalna rezerva uklanja se iz koristi, ali kako nije stvaran gubitak, novac se i dalje zadržava u entitetu i ekonomska osnova na kojoj se obračunava porez na dobit ne smanjuje se, stoga se proizvodi porezno sredstvo koje se odgađa.

Drugi izvor je onaj koji se sastoji od doprinosi koje banke daju mirovinskim planovima za pokrivanje svojih zaposlenih, a to je novac koji se prikuplja kao trošak i koji smanjuje naknadu, ali budući da se štedi na isti način, ni on se ne može odbiti.

I konačno, treći izvor je u gubici iz prethodnih godina da, prema važećem zakonodavstvu o porezu na dobit, kada kompanija pokaže gubitke, može ih koristiti za smanjenje poreza koje će plaćati u budućnosti, kada se oni opet uzmu u obzir kao dobit.

Entiteti u Španiji koji su se žalili da nemaju odgovarajuće zakonodavstvo o poreske olakšice. Kao što smo spomenuli u prethodnim paragrafima, Guindosove uredbe su one koje obavezuju sve privredne subjekte u Španiji da imaju rezerve za imovinu za koju se smatralo da ima problema u 2012. godini. Kapital od značaja koji je prouzročio opće gubitke u sektoru, za šta budućnost je više kapital koji je bio namijenjen mirovinskim planovima, što je također problem, posebno za španske banke.

To se svodi na činjenicu da sektor ima ukupno 50 milijardi eura. ako se uzme u obzir da uklanjanje kapitala sa spomenute cifre znači da španskim subjektima uopšte treba povećanje kapitala.

Iz tog razloga Europska regulativa Bazel III, Odobren im je period od 10 godina da se postupno oduzimaju, a s tim se i utjecaj značajno smanjuje, ali tržišta će zauzvrat zahtijevati da entiteti izvrše različite zahtjeve solventnosti sa svim njihovim odbitcima kao da je tih 10 godina već prošlo , oni koji to ne izvrše takođe će biti kažnjeni.

Vlada je odobrila a kraljevski dekret zakona u kojem je propisano da banka može nastaviti izračunavati kao glavni grad DTA. Na taj način, od tog trenutka poreski krediti mogu se povratiti u bilo kojem trenutku i neće biti vremenskog ograničenja da se oni evidentiraju kao takvi, toliko da se koristi ne mogu predvidjeti jer se na isti način predviđa stečaj.

Kada entitet ima gubitke, u budućnosti će država biti ta koja će ga morati zamijeniti stavljanjem dijela novca koji ostaje nadoknaditi da bi ih mogao apsorbirati, a u slučaju bankrota dat će sve riješiti situaciju.

Zemlje Evrope imaju različita porezna pravila u područjima koja mogu na neki način naštetiti količinama odgođene porezne imovine, na primjer, postoje zemlje koje su priznale da se negativne porezne osnove nadoknađuju pozitivnim poreznim osnovama iz prošlih godina, iz tog razloga nisu generirane poreski krediti koji će se povratiti u budućnosti.

Postoje i zemlje koje mogu biti izdašnije od Španije u pogledu svoje fiskalne potrošnje i rezerviranja za gubitke po kreditima.

Općenito govoreći, banke se ne slažu s novom normom, to je zato što nacionalizirani subjekti nisu zadovoljni novom normom o poreznim kreditima, jer se smatra da im može naštetiti u različitim aspektima. To je zato što u dokumentu koji je odobrila sama vlada, unatoč činjenici da se tjednima pregovaralo sa sektorom, nije uzet u obzir detalj, a to je da prijenos imovine nije izvršen uzajamno.

Zbog toga tri entiteta još nisu generirala odgođena porezna imovina prenošenjem svoje otrovne imovine na Sareb. Objašnjenje je da su morali donijeti rezerve za pokrivanje gubitaka zbog ove kreditne imovine, zemljišta i nekretnina, a isto su učinili i 2012. godine, u kojoj se vrši prijenos dvije imovine, zbog čega nisu odložili poreznu imovinu su generisani.

Hoće li stoga biti utjecaja na javne račune?

Ako će doći do promjene u javni računi, ali ovo će biti privremeno i vrlo malo. To je zato što se ni u kojem slučaju ne radi o javnom finansiranju pretpostavljanju gubitaka entiteta u trenutku kada navedeno pravilo stupa na snagu, kao što smo gore objasnili, stoga je razumljivo misliti da će učinak poreznih prihoda biti stvaran , ali na smanjeni način, pa će utjecaj biti mnogo manji od onoga što mnogi mogu očekivati. Važno je da informacije o ovoj temi budu uvijek fluidne kako bi se znalo o fiskalnoj situaciji u zemlji.