Odgođena porezna imovina

Ponekad se čini neophodnim učiti o takvim tehničkim problemima koji utječu na nas u društvu, i premda smo malo istraženi, moramo razumjeti koncepte koji vode do stvar od javnog interesa. Možda nije dovoljno drečav subjekt, ali kad postoji u odgođena porezna imovina iznenadna promjena može ugroziti financijsku stabilnost, situaciju koja izaziva istinski interes da nas o tome obavijesti.

Europska komisija uskoro započinje istragu o odgođena porezna imovina, poznat pod skraćenicom na engleskom DTA, iz banaka u Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Grčkoj.

Što su odgođena porezna imovina?

Imovina je ona koja nastaje kada se gubici evidentiraju u roku koji se kasnije može nadoknaditi, u trenutku stvaranja koristi, što predstavlja fiskalni kredit. Promjene su nastale zbog činjenice da postoji propis o solventnosti koji je usvojen 2014. godine u kojem se zahtijeva da se DTA banke odbiju iz vlastitih sredstava, to više ne garantira da će se njihova vrijednost održati u slučaju da subjekt prolazi kroz financijske poteškoće.

Kao u slučaju Španjolske, na primjer, 2013. godine, tijekom mjeseca studenog, odobreno je da dio te imovine može dulje zadržati vrijednost. Glavna ideja nije bila toliko da a umjetna prednost u gospodarskom sektoru ali da ga mogu opremiti poreznim tretmanom u kojem su uživale i banke i druge tvrtke u drugim zemljama europskog kontinenta. Porezni propisi Španjolske mnogo su stroži od propisa ostalih europskih zemalja na pretpostavkama u vrijeme korištenja ovih kredita, također treba imati na umu da za razliku od drugih zemalja, nije dopušteno vraćati poreze koji se plaćaju u godinama iznad slučaj da se gubici prijavljuju u poduzeću.

Teško je razumjeti prave namjere ili koji je motiv za provođenje moguće istrage, pa su glasnogovornici priznali da je za sada samo stvar upravna pisma prema vlastima zemalja koje su uključene, također prepoznajući da su ti upiti upućeni nekim zastupnicima u Europskom parlamentu.

Pitanje je često iznenađujuća situacija kada se promatra sa stajališta formalnosti ili dosljednosti. Ali zašto stvarati toliko neizvjesnosti oko problema koji je toliko ocijenio i odobrio Europska komisijado ali na cijelom europskom kontinentu. U važnim izvješćima čak se sugerira da su obje institucije poduzele gore spomenute zakonodavne mjere u vezi s odgođenom poreznom imovinom kako bi podržale ekonomsku solventnost sektora. Uzrokovano je i provođenje iscrpne analize o kvaliteti imovine ECB-a.

Što su DTA?

Financijski subjekti Imaju troškove koji mogu smanjiti njihove beneficije, ali koje zahvaljujući zakonu do danas nisu mogli odbiti od poreza za društvo, što znači da plaćaju više poreza nego što bi ih zapravo trebalo platiti. Iz tog razloga i nakon uspoređivanja s ostalim zemljama europskog zakonodavstva u onome što se smije nadoknaditi.

Stoga su gospodarstvo i riznica prepoznali pravo da te troškove rezerviraju za upotrebu u budućnosti u svrhu smanjenja poreza koje će morati platiti za beneficije koje će biti prouzročene u sljedećim godinama. Iz tog razloga poznat je kao odgođen.

Odakle ti neoporezivi troškovi?

tamo tri izvora odakle potječu ti troškovi. Prva je iz rezerve koje banke imaju Što učiniti da biste u budućnosti mogli pokriti rizik od gubitka vaše imovine, posebno ako je kredit koji promovira nekretninu izveden iz Guindosovih uredbi iz 2012. Navedena rezervacija kapitala uklonjena je iz beneficije, ali takva kakva je nije stvarni gubitak, novac se i dalje zadržava u entitetu i ekonomska osnova na kojoj se obračunava porez na dobit ne smanjuje se, stoga se proizvodi porezna imovina koja se odgađa.

Drugi izvor je onaj koji se sastoji od doprinosi koje banke daju mirovinskim planovima za pokrivanje svojih zaposlenika, a to je novac koji se bilježi kao trošak i koji smanjuje naknadu, ali budući da se štedi na isti način, niti se ne može odbiti.

I konačno, treći izvor je u gubici iz prethodnih godina da, prema važećem zakonodavstvu o porezu na dobit, kada tvrtka pokaže gubitke, može ih upotrijebiti za smanjenje poreza koje će plaćati u budućnosti, kada se oni opet uzmu u obzir kao dobit.

Subjekti u Španjolskoj koji su se žalili da nemaju odgovarajuće zakonodavstvo o porezne olakšice. Kao i u prethodnim paragrafima koje smo spomenuli, Guindosove uredbe su one koje obvezuju sve gospodarske subjekte u Španjolskoj da imaju rezerve za imovinu za koju se smatralo da ima problema u 2012. godini. Glavni grad od značaja koji je prouzročio opće gubitke u sektoru, za što budućnost je više kapital koji je bio namijenjen mirovinskim planovima, što je također problem, posebno za španjolske banke.

To se svodi na činjenicu da sektor ima ukupno 50 milijardi eura. ako se uzme u obzir da uklanjanje kapitala s ove brojke znači da španjolskim subjektima treba općenito dokapitalizacija.

Iz tog razloga europski propisi Basel III, Odobreno im je razdoblje od 10 godina da se postupno oduzimaju, a s tim se utjecaj također značajno smanjuje, ali tržišta će pak zahtijevati da entiteti provode različite zahtjeve solventnosti sa svim njihovim odbitcima kao da je tih 10 godina već prošlo , oni koji to ne izvrše također će biti kažnjeni.

Vlada je odobrila a kraljevski dekret zakona u kojem je propisano da banka može nastaviti izračunavati kao glavni grad DTA. Na taj se način od tog trenutka porezni krediti mogu povratiti u bilo kojem trenutku i neće biti vremenskog ograničenja da se oni evidentiraju kao takvi, toliko da se koristi ne mogu predvidjeti jer se na isti način predviđa stečaj.

U trenutku kada entitet ima gubitke, država će ga u budućnosti morati nadoknaditi stavljanjem dijela novca koji ostaje nadoknaditi da bi ih mogao apsorbirati, au slučaju bankrota doprinijeti svemu da se situacija riješi.

Zemlje Europe imaju različita porezna pravila u područjima koja mogu na neki način naštetiti količinama odgođene porezne imovine, na primjer, postoje zemlje koje su priznale da se negativne porezne osnove nadoknađuju pozitivnim poreznim osnovama iz prošlih godina, iz tog razloga nisu generirane porezni krediti koji će se povratiti u budućnosti.

Postoje i zemlje koje mogu biti izdašnije od Španjolske u pogledu svoje fiskalne potrošnje i rezerviranja za gubitke po kreditima.

Općenito govoreći, banke se ne slažu s novom normom, jer nacionalizirani subjekti nisu zadovoljni novom normom u pogledu poreznih kredita, jer se smatra da im može naštetiti u različitim aspektima. To je zato što u dokumentu koji je odobrila sama vlada, unatoč činjenici da se tjednima pregovaralo sa sektorom, nije uzet u obzir detalj, a to je da prijenos imovine nije izvršen uzajamno.

Zbog toga tri entiteta još nisu generirala odgođena porezna imovina s prijenosom svoje otrovne imovine na Sareb. Objašnjenje je da su morali donijeti rezerve za pokrivanje gubitaka zbog ove kreditne imovine, zemljišta i nekretnina, a isto su učinili i 2012. godine, u kojoj je prijenos dvije imovine, zbog čega nisu odgodili poreznu imovinu su generirani.

Hoće li stoga biti utjecaja na javne račune?

Ako će doći do promjene u javni računi, ali ovo će biti privremeno i vrlo malo. To je zato što ni u kojem slučaju javno financiranje ne preuzima gubitke entiteta u trenutku kada navedeno pravilo stupa na snagu, kao što smo gore objasnili, stoga je razumljivo misliti da će učinak poreznih prihoda biti stvaran, ali na smanjeni način, pa će utjecaj biti mnogo manji od onoga što mnogi mogu očekivati. Važno je da informacije o ovoj temi budu uvijek tekuće kako bi se znalo o fiskalnoj situaciji u zemlji.