Godišnja stopa inflacije u eurozoni pala je na 1% u srpnju ove godine i na najnižoj je razini od 2016., pokazuju najnoviji podaci koje je objavio Eurostat. Gdje bi pad inflacije tako otvorio put za novu poticajnu politiku Europske središnje banke (ECB), na koju se njezin predsjednik Mario Draghi već pozivao prethodnih tjedana. Ovo je novi scenarij koji od sada može utjecati na tržišta dionica.
U nekoliko tjedana u kojima međunarodni indeksi dionica padaju kao posljedica više nego stvarne mogućnosti recesijskog scenarija u globalnoj ekonomiji. Snižavanje vrijednosti u cijenama navedenih vrijednosnih papira, au nekim slučajevima s gubicima manjim od 5%. U vrijeme kada su mnogi mali i srednji ulagači odlučili napustiti ovu financijsku imovinu radi sigurnije.
Unutar ovog općeg konteksta, međugodišnja stopa inflacije može dati određeni trag gdje se monetarna politika može kretati u sljedećim mjesecima. I s jedne i s druge strane Atlantika i tamo gdje investitori moraju biti vrlo svjesni svega što se događa u tijelima koja donose odluke. Kako bi razvili neku vrstu investicijske strategije u kojoj svoju uštedu mogu učiniti profitabilnom uz veća jamstva uspjeha. Što vam je, uostalom, jedan od prioriteta u ovoj fazi godine.
Stopa inflacije u mirovinama
Jedan od najvažnijih aspekata u kojem se očituje međugodišnja stopa inflacije je razrada iznosa javnih mirovina. Trenutno se predlaže da se porast ovih društvenih percepcija može generirati pod dvostrukom alternativom. S jedne strane, s godišnjim rastom mirovine od 0,25%, dok se s druge strane u najboljim slučajevima predviđa i rast od 0,5% plus porast inflacije. U svakom slučaju, ovaj će parametar biti od posebne važnosti za milijune umirovljenika u Španjolskoj. Tamo gdje međugodišnja stopa inflacije može igrati vrlo važnu ulogu u njenom porastu.
Ne može se zaboraviti da se umirovljenicima posljednjih godina povećavala mjesečna plaća. No, zauzvrat su vidjeli kako se kupovna moć smanjila kao rezultat povećanih troškova života što se odrazilo na pojavu podataka o međugodišnjoj stopi inflacije. S malim zadržavanjem od početka godine i to od sada može utjecati na konfiguraciju doprinosa za mirovinu. U ovom ili onom smislu, a to će se znati dubinski tek krajem godine.
Formiranje plaća
Sljedeći aspekt u kojem se očituje međugodišnja stopa inflacije jest određivanje plaće radnika. Čak i za kolektivne preglede, pomoć za nezaposlene itd. te da mogu pridonijeti neznatnoj revalorizaciji u odnosu na prethodne godine. U tom smislu nema sumnje da je manje relevantan, ali podjednako važan za sve društvene agente u našoj zemlji. Budući da se u stvari može dogoditi da životni standard poskupi i ne kompenzira rast plaća za radnike. Dalje od niza konkretnijih razmatranja.
S druge strane, u ovom trenutku ne možemo zaboraviti da međugodišnja stopa inflacije zavarava dobar dio malih i srednjih ulagača. Nije iznenađujuće što trend koji se od sada može odvijati nije baš jasan. I to je stoga preneseno na njihove odluke o tome što učiniti na tržištima kapitala ili čak fiksnog dohotka. Trenutno im nije jasno gdje se postaviti, što stvara mnoge sumnje u to što moraju učiniti da bi poboljšali stanje na svojim štednim računima.
Kako to utječe na investicije?
Sljedeći pristup koji se može dati međugodišnjoj stopi inflacije povezan je s djelovanjem malih i srednjih ulagača. Jer, naravno, postoji jedna stvar koja je vrlo jasna, a to je da će potrošači, ako imaju manje platežne moći, imati i manje novca za obavljanje svojih poslova na tržištima dionica. Odnosno, bit će manje likvidnosti i stoga će se kretanje na burzi ovih dana opustiti. U tom je smislu činjenica da ovaj aspekt može naštetiti burzama, barem u našoj zemlji.
S druge strane, valja napomenuti da međugodišnja stopa inflacije može biti vrlo bitna za donošenje ekonomske politike zemlje ili zemljopisnog područja. Iz tog razloga, vrlo je uputno da mali i srednji ulagači budu upoznati s podacima ovog ekonomskog parametra kako bi mogli izvršavati svoje odluke na tržištima dionica. Iako nije potpuno odlučujuće, ako ga barem treba vrednovati u trenutku izrade sljedećeg investicijskog portfelja. Čak i za provjeru je li bolje otvoriti pozicije u dionicama ili naprotiv u fiksnim ili s alternativnih pozicija.
Sektori gdje se pozicionirati
U početku, međugodišnja stopa inflacije ne bi trebala utjecati na to koji bi sektori na burzi trebali usmjeravati našu štednju. To nije konačni faktor analize, a još manje za domaće operacije na burzi. Ako nisu, naprotiv, oni služe za kontrolu drugih vrsta ekonomskih mjera. I tu ćemo od sada svoje strategije morati pretvoriti u ulaganje. Uz stvarnu mogućnost da moramo modificirati svoja ulaganja u potrazi za većom sigurnošću financijske imovine. Nije iznenađujuće, odnosi sa kompliciranim svijetom novca uvijek su se vrlo mijenjali.
Iako je s druge strane vrijeme da se naglasi da međugodišnja stopa inflacije može ukazivati na konjunkturni trenutak u gospodarstvu zemlje. Ali upravo to i oni su drugi odraz proizvodne aktivnosti tvrtki koje su uvrštene na tržišta dionica. Ovo je aspekt koji vam neće preostati drugo nego asimilirati kako ne biste pogriješili u svom poslovanju na burzi.
Inflacija kao element analize
U tom smislu treba ga koristiti kao element analize, ali ne više. Odluke o ulaganju trebale bi se temeljiti na parametrima koji nisu godišnja stopa inflacije. Kao što pokazuju mnogi financijski analitičari. Tako da ste na taj način u najboljoj poziciji da svoj novac ili osobnu imovinu zaradite. Trenutno smo u zadnjem tromjesečju godine, sumnje da napadaju investitore su brojne i raznolike naravi, a jedna od njih mogu biti godišnji podaci o inflaciji, iako u manjem opsegu od ostalih ekonomskih parametara.
Gdje je najvažnije znati pravilno odabrati vrijednosti dionica u odnosu na druge vrste strateških razmatranja. Na kraju će dana odrediti uspjeh ili ne poslovanje na tržištima dionica. I zato bi to trebao biti vaš sljedeći cilj.
Godišnji razvoj potrošačkih cijena
Godišnja stopa općeg indeksa potrošačkih cijena (CPI) u srpnju iznosi 0,5%, što je za desetinu više od stope registrirane prethodnog mjeseca. Skupine s najvećim utjecajem na porast godišnje stope su: hrana i bezalkoholna pića, koja registrira varijaciju od 0,9%, četiri desetine više nego prethodnog mjeseca, kao rezultat razvoja cijena voća, koje su ovog mjeseca pale manje nego u srpnju 2018. Promet, koji je povećao godišnju stopu za pet desetina, na 0,5 posto, zbog činjenica da su cijene goriva i maziva porasle ovog mjeseca, dok su prošle godine pale.
S druge strane, među skupinama s negativnim utjecajem izdvaja se stanovanje, s varijacijom od –1,7%, dvije desetinke ispod lipnja. Ovakvo ponašanje uglavnom je uzrokovano stabilnošću cijena plina registriranih ovog mjeseca u usporedbi s rastom u prethodnoj godini. Također treba napomenuti, iako u suprotnom smjeru, da su cijene električne energije ovog mjeseca porasle više nego u srpnju 2018. S druge strane, hoteli, kafići i restorani čija je stopa pala za dvije desetine i iznosila je 2,0%, uglavnom kao rezultat činjenice da su ovaj mjesec cijene usluga smještaja porasle manje nego 2018. godine.
Što se tiče Harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP), u najnovijim podacima INE-a mora se pokazati da je u srpnju godišnja stopa varijacija HICP-a iznosila 0,6%, isto kao i ona registrirana prethodnog mjeseca. Gdje je konačno, mjesečna varijacija HICP-a iznosi -1,1%, kao najrelevantniji faktor.