Jedan od osnovnih ekonomskih pojmova koji trebate savladati je mješovita ekonomija. To je gospodarski sustav u kojem sudjeluju dva ili više ekonomskih sustava, no jasna je razlika u tome što su ti sustavi različiti, pa čak i suprotni jedan drugome.
Ali Što je mješovita ekonomija? Koje karakteristike ima? Čemu služi? Koje prednosti i nedostatke nudi? Ako se pitate onda je vrijeme da vam damo ključeve kako biste to razumjeli 100%. A u nastavku imate sve informacije koje trebate znati o tome.
Što je mješovita ekonomija
Mješovito gospodarstvo definira se kao a gospodarski sustav u kojem postoje dvije vrste gospodarstva, s jedne strane privatna tvrtka, a s druge, javna. Drugim riječima, riječ je o sustavu u kojem istovremeno koegzistiraju privatna i javna poduzeća, na način da, iako su suprotne jedna drugoj, od njih čine gospodarski sustav. Na taj način oboje imaju određenu slobodu, sve dok to ne počne smetati drugome, naravno.
U ovom slučaju, mješovito gospodarstvo omogućuje privatnom sektoru da djeluje slobodno, ali je javni sektor, koji također može djelovati, ujedno i regulator i korektor. Drugim riječima, ako privatna ekonomija radi nešto što ne bi trebala, javni sektor može cenzurirati ili čak kazniti prvu osobu za takve radnje.
Koje su karakteristike mješovitog gospodarstva?
Sada kada znate više o tome što je mješovito gospodarstvo, vrijeme je da razmislite o njegovim karakteristikama, o mnogima od kojih je već bilo riječi. Da stvari budu jasnije, trebate znati sljedeće:
- Postoji i javni i privatni sektor. Odnos među njima mora biti suživot, na način da jedno ne postoji bez drugog i obrnuto. Što svaki od njih radi? Pa oni iz javnog sektora su zaduženi za izgradnju obrambenih organizacija, osnovnih industrija, energetike... (drugim riječima, institucija koje će koristiti privatni sektor). U drugom slučaju, stvorene će industrije biti one robe i potrošnje, poljoprivreda, stočarstvo, tercijarni sektor...
- Postoji određena sloboda. Iako se kaže da postoji potpuna sloboda, odnosno puna sloboda, nije baš tako da možete da javni sektor preko Vlade može regulirati određene aspekte privatnog sektora, na način da bi intervenirao u njega. .
- Postoji postojanje privatnog vlasništva. Naravno, prije toga mora postojati pravedna raspodjela, i prihoda i bogatstva. Drugim riječima, namjera je da svi mogu ostvariti iste beneficije, prihode ili mogućnost posjedovanja privatne imovine.
- Suživot profita i društvenog blagostanja. U mješovitoj ekonomiji moći ćete vidjeti sustav koji se temelji na profitu, odnosno na radu na ostvarivanju ekonomske koristi). No, možete pronaći i socijalnu skrb, odnosno sustav u kojem se promiče bolja kvaliteta života.
- Smanjite ekonomske nejednakosti. Čiji cilj nije ništa drugo nego smanjiti jaz koji postoji između bogatih i siromašnih. Odnosno, stvoriti "srednju" populaciju, a ne ekstreme.
Koje funkcije obavlja mješovito gospodarstvo?
Kao što vidite, mješovita ekonomija može biti sustav koji funkcionira. Zapravo, hsve zemlje u kojima se primjenjuje, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo ili Kina (unatoč tome što se ovdje mnogo puta smatralo socijalističkom ekonomijom).
U Velikoj Britaniji, na primjer, vlada se brine o zdravstvenom dijelu zemlje, nudi pokrivenost, zapošljava liječnike i bolnice itd. Sa svoje strane, privatne industrije su one koje se bave robom široke potrošnje.
I nešto slično događa se u Kini, iako se za njezin model kaže da je model moderne mješovite ekonomije, s visoko centraliziranom vladom i kontrolom čak i u produktivnim tvrtkama (robe i potrošnje).
Sve nas to tjera na razmišljanje o tome što funkcije koje obavlja mješovito gospodarstvo a to su:
- Dobar odnos javnog i privatnog sektora. Za to je država ta koja donošenjem niza zakona upravlja i osigurava da oba sektora ispravno funkcioniraju.
- Donosite ekonomske odluke na temelju zakona ponude i potražnje.
- U slučaju tržišnih problema ili neuspjeha, država (Vlada) je ta koja će djelovati i njezinu odluku moraju svi slijediti.
- Država je također odgovorna za proizvodnju dobara i usluga. Ali ne bilo koje, već one koje tvrtkama nisu isplative, poput telefonije, struje, vode itd.
- Zajamčite minimum za preživljavanje. Odnosno, postići jednak sustav raspodjele kako bi svi imali dovoljan minimum za preživljavanje.
Prednosti i nedostaci
Jasno je da mješovito gospodarstvo može imati brojne prednosti i za poduzeća i za javni sektor. Ali u isto vrijeme postoje i nedostaci.
U slučaju prednost, oni koji se najviše ističu su:
- Sloboda za tvrtke, budući da mogu upravljati i upravljati svojim poslovanjem. Osim toga, to im omogućuje dobivanje beneficija i nagrada za svoj rad.
- Činjenica da imaju tu slobodu, a ujedno i određenu konkurentnost, tjera ih da stalno inoviraju u korist kupaca, pa uvijek nastoje zadovoljiti kupca.
- Postoji veća raznolikost izbora, budući da možda ne postoji samo jedna tvrtka, već nekoliko.
- Osim toga, zarada bi trebala biti slična i kontrolirana za tržišta.
Sada, među nedostatke koje se ne smiju izgubiti iz vida Imamo:
- Potreba za stalnom kontrolom i ravnotežom, nešto što mnogi ne mogu postići. Ne samo od strane javnog sektora, nego i od strane privatnog sektora.
- Postoji određena neizvjesnost. A činjenica je da prisutnost Vlade mnoge tjera da to vide kao uplitanje ove i one "slobode" ograničavaju djelovanjem ove.
- Postoji veći broj poreza i oni su veći. To je zato što Vlada svoja jamstva stavlja na prvo mjesto.
Je li vam sada jasnije što je mješovita ekonomija?