Jedan od osnovnih ekonomskih pojmova koji treba da savladate je mješovita ekonomija. To je ekonomski sistem u kojem učestvuju dva ili više ekonomskih sistema, ali je jasna razlika u tome što su ti sistemi različiti, pa čak i suprotni jedan drugom.
Ali, Šta je mješovita ekonomija? Koje karakteristike ima? čemu služi? Koje prednosti i nedostatke nudi? Ako se pitate onda je vrijeme da vam damo ključeve kako biste to razumjeli 100%. A ispod imate sve informacije koje trebate znati o tome.
Šta je mješovita ekonomija
Mješovita ekonomija se definiše kao a ekonomski sistem u kojem egzistiraju dvije vrste privrede, s jedne strane privatna kompanija i, s druge, javna. Drugim riječima, riječ je o sistemu u kojem istovremeno koegzistiraju privatna i javna preduzeća, na način da, iako su suprotne jedna drugoj, ekonomski sistem čine one. Na taj način obojica imaju određenu slobodu, sve dok to ne počne da smeta drugom, naravno.
U ovom slučaju, mješovita ekonomija omogućava privatnom sektoru da djeluje slobodno, ali javni sektor, koji također može djelovati, istovremeno je i regulator i korektor. Drugim riječima, ako privatna ekonomija radi nešto što ne bi trebala, javni sektor može cenzurisati ili čak kazniti prvu osobu za takve radnje.
Koje su karakteristike mješovite ekonomije?
Sada kada znate više o tome šta je mješovita ekonomija, vrijeme je da razmislite o njenim karakteristikama, o mnogima od kojih je već bilo riječi. Da stvari budu jasnije, treba da znate da:
- Postoji i javni i privatni sektor. Odnos između njih mora biti suživot, na način da jedno ne postoji bez drugog i obrnuto. Šta svako od njih radi? Pa oni iz javnog sektora su zaduženi za izgradnju odbrambenih organizacija, osnovnih industrija, energetike... (drugim riječima, institucija koje će koristiti privatni sektor). U drugom slučaju, stvorene su industrije robe i potrošnje, poljoprivrede, stočarstva, tercijarnog sektora...
- Postoji određena sloboda. Iako se kaže da postoji potpuna sloboda, odnosno puna sloboda, nije baš tako da možete da javni sektor preko Vlade može regulisati određene aspekte privatnog sektora, na način da interveniše u njemu. .
- Postoji postojanje privatne svojine. Naravno, prije toga mora postojati pravična raspodjela, i prihoda i bogatstva. Drugim riječima, predviđeno je da svi mogu ostvariti iste beneficije, prihode ili mogućnost posjedovanja privatne imovine.
- Koegzistencija profita i društvenog blagostanja. U mješovitoj ekonomiji moći ćete vidjeti sistem zasnovan na profitu, odnosno na radu na ostvarivanju ekonomske koristi). Međutim, može se naći i socijalno staranje, odnosno sistem u kojem se promoviše kvalitetniji život.
- Smanjite ekonomske nejednakosti. Čiji cilj nije ništa drugo nego smanjiti jaz koji postoji između bogatih i siromašnih. Odnosno, stvorite "srednju" populaciju, a ne ekstreme.
Koje funkcije obavlja mješovita ekonomija?
Kao što vidite, mješovita ekonomija može biti sistem koji funkcionira. U stvari, hu svim zemljama u kojima se primjenjuje, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo ili Kina (uprkos tome što se ovdje mnogo puta smatralo socijalističkom ekonomijom).
U Velikoj Britaniji, na primjer, vlada se brine o zdravstvenom dijelu zemlje, nudi pokrivenost, zapošljava liječnike i bolnice, itd. Sa svoje strane, privatne industrije su one koje se bave robom široke potrošnje.
I nešto slično se dešava u Kini, iako se za njen model kaže da je model moderne mešovite ekonomije, sa visoko centralizovanom vladom i kontrolom čak i u produktivnim kompanijama (robe i potrošnje).
Sve nas to navodi na razmišljanje o tome šta je funkcije koje obavlja mješovita ekonomija a to su:
- Dobar odnos između javnog i privatnog sektora. Za to je država ta koja donošenjem niza zakona upravlja i čini da oba sektora pravilno funkcionišu.
- Donosite ekonomske odluke na osnovu zakona ponude i potražnje.
- U slučaju tržišnih problema ili neuspjeha, država (Vlada) je ta koja će djelovati i njenu odluku moraju svi slijediti.
- Sama država je takođe odgovorna za proizvodnju dobara i usluga. Ali ne bilo koje, već one koje firmama nisu isplative, kao što su telefonija, struja, voda itd.
- Garantujte minimum za preživljavanje. Odnosno, postići jednak sistem raspodjele kako bi svi imali dovoljan minimum za preživljavanje.
Prednosti i mane
Jasno je da mješovita ekonomija može imati brojne prednosti i za kompanije i za javni sektor. Ali u isto vrijeme postoje i nedostaci.
U slučaju prednosti, oni koji se najviše ističu su:
- Sloboda za kompanije, budući da mogu upravljati svojim poslovima. Osim toga, to im omogućava da dobiju beneficije i nagrade za svoj rad.
- Činjenica da imaju tu slobodu i istovremeno određenu konkurentnost tjera ih da konstantno inoviraju u korist kupaca, pa se uvijek trude da zadovolje kupca.
- Postoji veća raznolikost izbora, jer možda ne postoji samo jedna kompanija, već nekoliko.
- Osim toga, zarada je namijenjena da bude slična i kontrolirana za tržišta.
Sada, među nedostatke koji se ne smiju izgubiti iz vida Imamo:
- Potreba za stalnom kontrolom i ravnotežom, nešto što mnogi ne mogu postići. Ne samo od strane javnog sektora, već i od strane privatnog sektora.
- Postoji određena neizvjesnost. A činjenica je da prisustvo Vlade tjera mnoge da to vide kao uplitanje ove i da je "sloboda" ograničena djelovanjem ove.
- Postoji veći broj poreza i ovi su veći. To je zato što Vlada svoje garancije stavlja na prvo mjesto.
Da li vam je sada jasnije šta je mješovita ekonomija?