Lenei taimi o le a tatou talanoa e uiga i Faasino igoa Gini Ina ia faia lenei mea, o le a matou faia se folasaga puʻupuʻu e uiga i le a faʻasino igoa o le numera numera o iai nei fesuiaiga E tusa ai ma se mea uiga ese o soʻo se ituaiga, o mea taua e mafai ona o soʻo se ituaiga, ae o lona autu faʻaiuga o se kalafi e fuafuaina i le tepa tasi o faʻamaumauga faʻamaumauga, lenei mo le faʻamoemoe o le faʻasalalauina ma / pe o le malamalama i le faʻamatalaga.
O le le tutusa tulaga o le fua e faʻavasega ai le auala e tufatufaina ai se fesuiaʻiga, poʻo le a lava, i totonu o se seti o tagata taʻitoʻatasi. I le tulaga o le le tutusa o le tamaoaiga, o le fesuiaiga fesuiaiga e masani lava o le faʻaaluina o aiga, tagata nonofo poʻo tagata taʻitoʻatasi. Le Italia numera Faʻasalalau Kini, Ou te mafaufauina se faʻailoga o lona faʻaaogaina o le fuaina le tulaga o le le tutusa i totonu o tagata o loʻo nonofo i se vaega faʻapitoa. E le pei o le faasino igoa, o le coefficient ua fuafuaina o se vaega o se vaega o vaega i le ata o le lauiloa "Lorenzo piʻoga"
Le Gini coefficient aofia ai se numera i le va 0 ma le 1, e tusa le 0 ma le tutusa tutusa, e maua ai e tagata uma le tupe maua e tasi, ae o le numera numera 1 e tutusa ma le le tutusa tutusa, e naʻo le toʻatasi le tagata e maua ai ana tupe maua, ae o isi uma e leai se tupe maua. O le Gini Index o le Gini coefficient, ae faʻaalia e faʻatatau i le maualuga o le 100, e le pei o le coefficient e tutusa ma le decimal numera numera o loʻo i ai i le va o 0 ma le 1, o lenei e faʻavave ai le malamalamaʻaga o kalafi, faʻapea foi pei o le faʻasalalauina o iʻuga maua.
I totonu o le faʻavasegaina o le le tutusa o loʻo i ai ni lapopoa se lua o loʻo faʻaaogaina i tusitusiga, o nei faʻavasegaina o: faiga lelei, e fetaui ma na e le faʻasino i le soifua manuia lautele. A o i ai foi le faiga masani, lea, e le pei o mea lelei, e faʻavae i luga o le tuusaʻo o le galuega fesoasoani. Faʻamoemoeina i faʻailoga filifilia, o faʻatonuga poʻo faʻataʻitaʻiga e faʻatusatusa ai le tufatufaina o tupe maua ua faʻamatalaina.
Le
Vaega o meatotino a le Gini index poʻo le Gini coefficient o:
- Masani ai o se mautinoa integral o loʻo faʻaaogaina e fuafua ai le eria i le va o le laina o le atoatoa tutusa ma le Lorenz piʻo, o lenei ua manatu o le sili lelei taualumaga, peitaʻi, e i ai foi mataupu e le manino le faʻamatalaina o le Lorenz curve e le iloa, O le mea lea isi metotia o loʻo faʻaaogaina, e pei o metotia eseese ma le gataʻaga numera o faʻaopoopoga, o auala ma metotia e eseese e tusa ai ma le iloiloga o le mataupu.
- E ui lava o le manaʻoga taunuʻuga o se kalafi o loʻo faʻaalia ai le le tutusa faʻailoga i se faigofie ma aoga auala, e le o matua fautuaina e tatau ona faia se iloiloga vaʻaia pe a oʻo mai i lua Lorenz piʻo, talu ai o lenei iloiloga mafai ona sese, i Nai lo, ia ua fautuaina e faʻatusatusa le le tutusa o taʻitasi ma sui tuʻufaʻatasi, fuafuaina o le Gini faʻasino tutusa i faʻavave taʻitasi.
- Soʻo se Lorenzo piʻo pe sili atu; pasi uma Lorenz pasi atu i le piʻoga poʻo le laina e fesoʻotaʻi ma togi i mea o loʻo mulimuli mai: (0, 0) ma le (1, 1)
- O le fetuunaiga o fesuiaiga laulau ei ai meatotino e tutusa ma na o le Gini faasino igoa.
Le piʻo a Lorenz.
O le Lorenz curve o le ata faʻatusa faʻaaogaina e fai ma sui o le tufatufa tufatufaina o se fesuiaʻiga i totonu o se vaega tuʻuina atu. Masani lava, o le vaega o loʻo atagia mai ai lenei piʻo o se faʻailoga o le seti o oloa poʻo tautua i se itulagi, e ala i le faʻaogaina o le Lorenz curve faʻatasi ma le Gini index poʻo le Gini coefficient. O le tusitala o lenei piʻoga o Max O Lorenz i le tausaga 1905.
Fegalegaleaiga i le va o le Lorenz curve ma le Gini coefficient.
Faʻatasi ma le Lorenz Curve e mafai ona tatou fuafuaina le faʻasino igoa Gini, na o le vaevaeina o le vaega o totoe i le va o le curve ma le "tutusa" laina, lenei e le aofaʻi o vaega o totoe i lalo o le piʻo. I lenei auala matou te maua ai le coefficient pe faʻasolosolo faʻateleina le taunuʻuga ile 100, matou te maua le pasene.
O le Gini index ma le Lorenz Curve ua atiaʻe o ni metotia e iloa ai le le tutusa i le va o le faitau aofai o se teritori (malo, setete, nofoaga, ma isi.) o se laina atoatoa, a o lona faʻafeagai, o se tele le tutusa i le va o le faitau aofaʻi o se teritori, o le piʻogaʻo avea atili ma sili atu ona manino.
O le a le gaioiga a le Gini Index?
I totonu o le suʻesuʻega o le le tutusa, o loʻo iai le tuʻuina mai o le tele ma eseese auala e faʻamatalaina ai le auala e tufatufa ai tupe maua i vaega eseese o tagata taʻitoʻatasi i se sosaiete poʻo ni vaega o tagata i se teritori, o nisi o nei auala e pei o: faʻamatalaga okaina, leai se tutusa faʻailoga ma faʻasalalauina ata.
O le mea moni o le faʻamatalaina o se ata mo le vaʻaia o le faʻasoaina o tupe maua o se matua aoga galuega mo le auiliiliga o le le tutusa, talu ai e faʻatagaina ai matou ona faʻailoa mai itu o foliga o le tufatufaina ma isi metotia e le mafai pe o le mea sili ona avea o se sili atu faigata galuega.
O tusi talosaga a le faʻasino igoa Gini.
E i ai le tikeri o le tamaoaiga le tutusa i se faapitoa sosaiete ma le atinaeina o lenei sosaiete i le aluga o taimi avea ma se autu e fiafia i ai le tele economists ma tagata lautele manatu lautele. E tele suʻesuʻega o loʻo faʻatinoina e uiga i le iloiloga o le tikeri o le le tutusa o loʻo iai i totonu o se sosaiete. I le taimi o le talafaʻasolopito o le tamaoaiga suʻesuʻega, eseʻese faʻailo ua uma ona fautuaina mo le lauiloa suʻesuʻega o le le tutusa; Peitai, i latou nei, e leʻi i ai ni fua lelei e pei o le tasi na lauiloa e sikola o le mataupu o le "Gini Concentration Coefficient". Talu ai o lenei faʻasino igoa e sili ona faigofie ona faʻauigaina, e masani foʻi ona faʻaaogaina e avea o se faʻasino mo finauga i le faʻatinoina o le le tutusa ma ona aʻafiaga i le faitau aofaʻi o tagata soifua i se itulagi.
Faʻatasi ai ma galuega muamua pe o le muamua galuega na fautuaina le faʻaogaina o agafesoʻotaʻi agaʻi i luma galuega e fua ai le tutusa aso mai le tausaga 1920, faia e DaltonI le taimi o le suʻesuʻega, Dalton, fuafuaina e fuafua ma matau le leiloa o le soifua manuia mafua mai i le tutusa tufatufaina o tupemaua i tagata. I le faʻaaogaina o se mea e mafai ai ona vaevaeina, tutusa, faʻaopoopo, ma e manaʻomia foi ona faʻaaogaina lelei tupe maua, na faʻauiga ai e Dalton le mea e mulimuli ane taʻua o le Dalton Index.
Mafaufauga e uiga i le faʻasino igoa Gini.
- I totonu o le talitonuga, e 4 isi auala ua fuafuaina e gaosia ai faʻatonuga faʻatonuga, e ui lava i lenei, o mea e sili ona faʻaaogaina i le tele o mea e tupu ai, o le "tufatufaina o taimi" ma le "Lorenz curve", o le sili ona faʻaaogaina, ae o loʻo aoga tele. o latou ia o "parade diagrams" ma le "logarithmic transformation."
- O le a le fesuiaʻiga faailoa e fua le tutusa? I totonu o le empirical galuega, o loʻo iai le finauga e uiga i le fesuiaʻiga e ono avea ma "talafeagai" mo le iloiloga o tupe maua faʻamaumauga. E i ai suiga tetele e lua o loʻo faʻatautaia ai le finauga i lenei finauga; tupe maua taʻitasi po o le aofaʻi o tupe maua a le aiga. E mafai ona fai mai o uma suiga e saʻo, e tusa uma ma le manaʻomia e ufiufi e tusa ma le suʻesuʻega e faia. Mo lenei mafuaʻaga, e tatau ona fesili i le taimi muamua, o le a le mafuaʻaga o lenei fua? Ina ia mafai ona faʻaauau pe faʻasolosolo i le filifiliga o le fesuiaʻiga e fetaui ma lenei mataupu faapitoa.
- Mafaufau i le vavaeeseina o le Gini index. I totonu o le le tutusa tutusa, decomposition o se ogatotonu au, talu ai e tatau ona tatou iloa le amataga o le tele le paleni o loʻo aʻafia ai le tutusa i se tulaga taua pei o le aiga.
- E ui i le taʻutaʻua ma le faigofie o le faʻatulagaina o gaioiga, e le ogatasi le faʻasino igoa Gini ma le meatotino a le "faʻaopoopo pala”. O lenei matou uiga o le fuafuaina fuafuaina mo se tasi subgroup poʻo subgroups o le a le o taimi uma e o gatasi ma le tau o le coefficient o le okaina o le aofaʻi o le faitau aofai i tupemaua tulaga.
- O a punavai o faʻamatalaga mo le fuaina o le le tutusa? I manatu, tusi ma tele tusitusiga i fuaina le le tutusa tutusa iloiloina ma fuafuaina metotia e manatu o le tupemaua faʻamaumauga faʻaaogaina o se soʻosoʻo faʻataʻitaʻiga. E 'eseʻese lea i galuega faʻamama, talu ai ile faʻataʻitaʻiga o faʻamatalaga e aoina mai i suʻesuʻega na faia i totonu o aiga, lea e faʻatinoina ai le faʻailoaina o vaega vaʻai e ala i le tasi pe sili atu laʻasaga filifilia ma i le tele o avanoa aiga e filifilia ma le tutusa tutusa. O lona uiga o le coefficient o lona uiga ua na o se latalata.
Ia avea muamua ma faamatalaga