Prije nešto više od 4 godine, u U veljači 2016. prvi put u povijesti vidjeli smo negativni Euribor. Za one koji nisu svjesni, Euribor je prosječna kamatna stopa po kojoj velike banke u europodručju posuđuju novac. Odnosno, ako je kamata negativna, osiguranje tog novca podrazumijeva niži nominalni iznos od prvotno datog iznosa. Je li ovo nešto isplativo? Ne, logika nam govori da ne bismo dali novac u zamjenu za manje od onoga što je posuđeno natrag. I to je pitanje, kako je to nastalo.
U ovom ćemo članku govoriti o tome zašto je euribor negativan. Prednosti u potrazi za reaktivacijom gospodarstva i kako je neophodna ova nelogična tehnika koja se protivi struji.
Gledajući malo u prošlost
Prije izbijanja financijske krize euribor je dosegao 5'393%, to je bilo 2008. godine. Jednom kada je dosegnut ovaj maksimum, započeo je ubrzani pad kamatnih stopa prema dolje. Godinu dana kasnije, 2009. godine, mogli smo vidjeti Euribor s otprilike 1%, porastao je nešto kasnije, ali 30. godine prvi je put pao za 2012%. 1 godine kasnije, 4. godine, Euribor smo prvi put vidjeli negativno. Mnogi će se štediše sjećati tih godina. Ljudi koji su navikli zarađivati od svoje ušteđevine putem bankovnih depozita, po prvi puta nisu nudili gotovo nikakvu profitabilnost (oko 2016%).
Morala se platiti cijela financijska kriza koja je teško pogođena nakon kraha Lehman Brothersa. Središnje banke počele su izdavati novac i posuđivati ga bankama na svojim područjima. Kredit je morao teći, novac se morao kretati, a tvrtke i obitelji morale su se tražiti da novac opet traže.
Tko odlučuje da se negativni Euribor nastavlja i iz kojeg razloga?
Riječ je o kamatama koje obilježava Europska središnja banka pozajmljivanjem novca bankama. Jedna od svrha, kao što je prethodno spomenuto, je pribavljanje kredita i novca, odnosno poticanje potrošnje. Ta je fluidnost uvjetovana ciljem postupnog povećanja inflacije. Unatoč činjenici da monetarne politike za podizanje inflacije postoje godinama, one nisu u potpunosti ostvarene. Pad sirovina poput nafte ili drugih međunarodnih izvoznih proizvoda, zajedno s nižom potrošnjom koja "gura" cijene, sprečava rast inflacije. Na umjeren način moglo bi se reći da je zdrav, vrlo visok i štetan za gospodarstvo. Na isti način na koji je negativna inflacija, odnosno deflacija, također loša za gospodarstvo.
Zbog recesije, obitelji su počele više štedjeti, jer je gospodarstvo usporavalo. Povećanje nezaposlenosti i poteškoće u pristupu kreditima pojačale su krizu. Međutim, ako je za reaktiviranje gospodarstva koje ste morali trošiti i što su ljudi učinili više uštedjeti jer su bili u recesiji, stvorilo se začarani krug. Taj je paradoks doveo do manjeg protoka novca i iz tog je razloga počeo poticati zaduživanje snižavanjem kamatnih stopa, odnosno snižavanjem cijene pozajmljivanja novca. Iz tog razloga povećanje kamatne stope nešto je što se, iako se očekuje, ne može učiniti. To bi obeshrabrilo kreditne prijave, pa bi stoga mogla utjecati na potrošnju.
Prednosti i nedostaci negativnog euribora
Ideja poticanja potrošnje na temelju monetarne politike ima dva lica. Razumijevanje utjecaja negativnog euribora ne samo da će vam pomoći da bolje razumijete ekonomsku situaciju u eurozoni, već i vaše osobne financije.
Njegove prednosti uključuju, u prosjeku, mogućnost pristupa stambeni zajam po nižoj kamatnoj stopi. Ako je hipoteka promjenjive stope, to je obično uočljivije kad Euribor padne, jer je moguće platiti manje, što rezultira uštedom za džepove. Za fiksne hipoteke, kojih nije malo, a normalno je s obzirom na strah od plaćanja visokih kamata, fluktuacije Euribora obično se ne primjećuju. Imajući veći kapacitet štednje, obitelji mogu imati više resursa za potrošnju, što potiče bogaćenje tvrtki. Na taj je način cijeli ovaj ciklus zatvoren i na kraju koristi svima nama.
Među njegovim nedostacima je uglavnom to što je cijena novca niska, odnosno takva kakva je pogoduje potrošnji na štetu uštede. Umanjene su i mogućnosti smještaja i povećanja kapitala. Negativni euribor rješenje je kratkoročno ili srednjoročno, ali ne i dugoročno.
Zanimljiva je činjenica da se mnogi štediši odluče uložiti i svoj novac uložiti u posao, neki na burzi, drugi otvarajući nove tvrtke ... Ne znam je li to prednost ili nedostatak, jer kad je znanje o tome malo , to obično nema dobre rezultate. Međutim, to također motivira i poučava bolje i nove putove ljudima koji ih prije ne bi tražili.
Budući izgledi za Euribor
Prije nego što je postojala pandemija, buduće prognoze nisu uvijek mogle biti točne, ali zasigurno su bile čvršće nego u trenutnom okruženju. Trenutni gospodarski izgledi pomalo podsjećaju na gospodarstvo, odnosno preokrenuti. S raširenim zatvaranjima pretrpljenim u ožujku 2020. godine, vidjeli smo kako je Euribor dosegnuo povijesne najniže razine, tako da se za manje od mjesec dana imao značajan povratak (još uvijek na negativnom teritoriju). Sljedećih mjeseci i do danas, on nastavlja opadati, ali sporije.
Očekuje se da će se za ovu i barem sljedeću godinu Euribor nastaviti na negativnom teritoriju. Otprilike -0% za 25. godinu i -2020% za 0. godinu. Međutim, sve bi se to moglo promijeniti, ovisno o ekonomskim utjecajima pandemije, političkim odgovorima i, naravno, o tome kako se Europska središnja banka odluči suočiti s različitim budućim scenarijima. Na kraju, konačna moć i autoritet koji odlučuje hoće li podići ili spustiti Euribor je ECB.