Ove sedmice održat će se dugo očekivani sastanak u Federalnoj rezervi Sjedinjenih Država (FED) na kojem se kamate mogu smanjiti. To je barem namjera sadašnjeg američkog predsjednika. Donald Trump koji vrši pritisak da se ova mjera sprovede. U vrijeme kada se tamni oblaci nadvijaju nad međunarodnom ekonomijom i uprkos dobrim performansama privrede u Sjedinjenim Državama. U svakom slučaju, krajem tjedna donijet će se odluka, ovakva ili onakva.
To će biti odluka koja će imati direktan utjecaj na tržišta dionica. I s jedne i s druge strane Atlantika, od kojih će čekati hiljade i hiljade malih i srednjih investitora. Kako bi donijeli odluku da li bi trebali otvorene ili zatvorene pozicije na različitim tržištima kapitala. Upravo u vrijeme kada dionice širom svijeta mogu preokrenuti svoj trenutni trend. Pomoću koje će biti potrebno promijeniti investicionu strategiju radi optimizacije poslovanja.
S druge strane, treba napomenuti da ova odluka Federalne rezerve Sjedinjenih Država (FED) također može utjecati monetarne politike zone eura. Iako su u tom smislu već nagovijestili da se kamatne stope neće mijenjati, barem do prve polovine sljedeće godine. Zbog loših izgleda za ekonomski rast u zoni eura u narednih nekoliko godina. Tamo gdje je cijena novca na najnižim nivoima posljednjih godina, tačno 0%. Odnosno, novac ne vrijedi ništa, a to je nešto što također utječe na vrijednosti dionica.
Ocijenite pješačenje u Sjedinjenim Državama
U tom smislu, moramo imati na umu da su Sjedinjene Države podigle svoje kamatne stope za 0,25 poena, od 2% do 2,25% godišnje ste trenutno u. Kamatne stope su jedan od najmoćnijih alata koje centralne banke imaju u svojim rukama za provođenje svoje monetarne politike. Između ostalih razloga, jer porast kamatnih stopa služi za suzbijanje inflacije i zaštitu valute, između ostalih funkcija. Otuda je značaj mjere koju Federalne rezerve Sjedinjenih Država mogu poduzeti ove sedmice.
Ne može se zaboraviti da se ova varijacija prva dogodila od 27. septembra 2018. godine, kada je Centralna banka podigla kamatne stope za 0,25 poena, dostigavši nivo od 2%. Ako je pad kamatnih stopa mogao bi se nositi s intenzitetom od četvrtine tačke da bi se vratio na nivo od 2%. Ne očekuju se rezovi većeg intenziteta, jer bi ih mali i srednji investitori mogli vrlo slabo prihvatiti. Pogotovo jer bi ukazalo na to da bi recesija mogla biti virulentnija nego što su očekivali finansijski analitičari.
Kako će utjecati na tržište dionica?
Jedan od faktora koji najviše brinu male i srednje ulagače je utjecaj ove monetarne mjere na tržišta dionica. U tom smislu, čini se da sve ukazuje na to da neće imati vrlo silovit učinak na glavne berzanske indekse širom svijeta. Možda će se kratkoročno neki pokreti, kupci ili prodavci, razviti da se vrate u normalu u narednim danima. Gdje, još jednom, to mogu biti vrijednosti bankarski sektor najgore pogođen u međunarodnim akcijama. U godini u kojoj su očito zaostajali za ostalim poslovnim segmentima, poput električne energije.
S druge strane, također je potrebno naglasiti da financijski sektor prikazuje cijene na gotovo povijesnim najnižim razinama. Ali otvaranje pozicija mogla bi biti ozbiljna pogreška jer njihove cijene mogu ići i niže nego što su trenutno. S ove točke gledišta, ne može se reći da su njihove cijene jeftine u trenutnom međunarodnom kontekstu. Nije uzalud, ima ih mnogo pitanja koja treba riješiti Od sada. Iz tog razloga neće biti druge nego da odsustvuju sa svojih položaja barem tokom mjeseci koji ostaju do kraja godine.
Blago bikovski efekt
U principu, pad kamatnih stopa od strane Federalne rezerve Sjedinjenih Država mogao bi imati efekta umjereno bikovski na tržištima dionica. Ali s vrlo ograničenim trajanjem, jer bi se moglo smanjiti na nekoliko trgovačkih sesija i malo više. Osim ako pad stopa u Sjedinjenim Državama nije bio intenziteta koji nisu predviđali glavni finansijski analitičari. U tom slučaju, nema sumnje da bi se dogodio još jedan scenarij koji se jako razlikuje od onog navedenog u ovim informacijama.
Na berzama postoji zlatno pravilo koje kaže da pad kamatnih stopa favorizira rast na tržištima dionica. Između ostalih razloga, zato što postoji veća likvidnost za investiranje u različitim finansijskim sredstvima. Među njima su i kupovina i prodaja akcija na berzi. Što je, na kraju krajeva, ono što zanima male i srednje investitore. Iznad ostalih serija tehničkih razmatranja, a možda i sa stanovišta osnova berzanskih vrijednosti.
Promena trenda u indeksima
U svakom slučaju, čini se da sve ukazuje na to da se preokret pravi na tržištima dionica širom svijeta. Prelazak s bikovskog na medvjeđeg, na što ukazuju neki pokazatelji od posebne važnosti. Bila bi to prilika da ubrati korist za ljude koji ulažu na pozitivnoj teritoriji. Pogotovo s obzirom na dolazak narednih ljetnih praznika. Nekoliko mjeseci koji sigurno nisu vrlo osjetljivi da bi se razvio značajan rast indeksa dionica. Ako ne baš suprotno, kao što se dogodilo posljednjih godina.
Dok s druge strane, moramo računati i na očigledno usporavanje koje postoji u glavnim ekonomijama svijeta. Vrlo je čudno da su zalihe ostale na tako visokim nivoima u prvoj polovini ove godine. Tamo gdje, na primjer, još uvijek stoji Ibex 35 iznad 9.000 bodova i sa malom revalorizacijom u ovoj godini. Uprkos padu otpora koji ima oko 9.400 i 9.500 poena u posljednjih nekoliko sedmica.
Odlučite se za obrambene dionice
Prema mišljenju dobrog dijela financijskih analitičara, čini se da sve ukazuje da bi na kraju silazni put mogla biti rezolucija na tržištima dionica. Iz tog razloga savjetuju zauzimanje položaja u više obrambenih vrijednosti da se mogu ponašati bolje nego u ostatku. U svakom slučaju, sve ukazuje na to da se čini da je okretanje prema dolje pitanje dana, sedmice ili možda nekoliko mjeseci. Ovisno o mnogim varijablama koje se mogu razviti iz ovih preciznih trenutaka i koje će odrediti intenzitet tih kretanja na financijskim tržištima.
Ne može se zaboraviti ni to da su državne dionice do prije nekoliko dana bile na vrhuncu svih vremena. Pod a uzlazni trend koja je započela 2013. godine i koja nije prestala rasti u ovom dugom vremenskom periodu. Uprkos činjenici da su izvršene logične korekcije u usklađivanju njihovih cijena.
Izdavanje vrijednosnih papira u euro zoni
Međugodišnja stopa rasta neizmirenog stanja dužničkih vrijednosnih papira koje su izdali rezidenti eurozone iznosila je 2,3 u aprilu 2019., u poređenju sa 2,4% u martu, prema Španskoj banci. S druge strane, a s obzirom na nepodmireni saldo uvrštenih dionica koje su izdali rezidenti euro zone, stopa Međugodišnji rast smanjen sa 0,4% registrovana u martu 2019. na 0% u aprilu.
Bruto emisija dužničkih vrijednosnih papira od strane rezidenta eurozone iznosila je u aprilu 634,5. godine 2019 milijardi eura. Amortizacije su iznosile 650,8 milijardi eura, a neto emisije -16,2 milijarde eura. Godišnja stopa rasta neizmirenog iznosa dužničkih vrijednosnih papira koje su izdali rezidenti eurozone iznosila je 2,3% u aprilu 2019. u odnosu na 2,4% u martu. Pri tome, međugodišnja stopa varijacije neizmirenog stanja dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira s promjenjivom kamatnom stopom iznosila je -1,8% u travnju 2019. godine, u usporedbi s -2,7% zabilježenih u ožujku. Stopa od Međugodišnji rast smanjen sa 0,4% registrovana u martu 2019. na 0% u aprilu.