Godišnja stopa inflacije u eurozoni pala je na 1% u julu ove godine i na najnižem je nivou od 2016. godine, pokazuju najnoviji podaci koje je objavio Eurostat. Gdje bi pad inflacije tako otvorio put za novu poticajnu politiku Evropske centralne banke (ECB), na koju se njen predsjednik Mario Draghi već pozivao prethodnih tjedana. Ovo je novi scenarij koji od sada može utjecati na tržišta dionica.
U nekoliko tjedana u kojima međunarodni indeksi dionica padaju kao posljedica više nego stvarne mogućnosti recesivnog scenarija u globalnoj ekonomiji. Poništavanje vrednovanja u cijene navedenih hartija od vrijednosti, au nekim slučajevima s gubicima manjim od 5%. U vrijeme kada već postoji mnogo malih i srednjih investitora koji su odlučili napustiti ovu financijsku imovinu radi sigurnijih.
U ovom opštem kontekstu, međugodišnja stopa inflacije može dati određeni trag o tome kuda se monetarna politika može kretati u narednim mjesecima. I s jedne i s druge strane Atlantika i tamo gdje investitori moraju biti vrlo svjesni svega što se događa u tijelima koja donose odluke. Kako bi razvili neku vrstu investicione strategije u kojoj svoju uštedu mogu učiniti profitabilnom uz veće garancije uspjeha. Što vam je, uostalom, jedan od prioriteta u ovo doba godine.
Stopa inflacije u penzijama
Jedan od najvažnijih aspekata u kojem se manifestuje međugodišnja stopa inflacije je razrada iznosa javnih penzija. Trenutno se predlaže da se porast ovih društvenih percepcija može generirati pod dvostrukom alternativom. S jedne strane, s godišnjim rastom penzija od 0,25%, dok se s druge strane u najboljim slučajevima predviđa i rast od 0,5% plus rast inflacije. U svakom slučaju, ovaj parametar će biti od posebne važnosti za milione penzionera u Španiji. Tamo gdje međugodišnja stopa inflacije može igrati vrlo važnu ulogu u njenom porastu.
Ne može se zaboraviti da su se penzioneri posljednjih godina povećavali mjesečno. Ali zauzvrat su vidjeli kako se kupovna moć smanjila kao rezultat povećanih troškova života što se odrazilo na pojavu podataka o međugodišnjoj stopi inflacije. Uz malo zadržavanja od početka godine i to od sada može utjecati na konfiguraciju doprinosa za doprinose. U ovom ili onom smislu, a to će biti poznato do kraja godine.
Formiranje plata
Sljedeći aspekt u kojem se manifestuje međugodišnja stopa inflacije je određivanje plata radnika. Čak i za kolektivne preglede, pomoć za nezaposlene itd. te da mogu donijeti malu revalorizaciju u odnosu na prethodne godine. U tom smislu, nema sumnje da je manje relevantan, ali podjednako važan za sve socijalne agente u našoj zemlji. Jer u stvari može se dogoditi da životni standard poskupi i ne kompenzira rast plaća radnika. Dalje od niza konkretnijih razmatranja.
S druge strane, u ovom trenutku ne možemo zaboraviti da međugodišnja stopa inflacije dovodi u zabludu veliki dio malih i srednjih investitora. Nije iznenađujuće što trend koji se od sada može odvijati nije baš jasan. I to je stoga preneseno na njihove odluke o tome šta raditi na tržištima kapitala ili čak fiksnog dohotka. Trenutno nisu vrlo jasni gdje se postaviti, što stvara mnoge sumnje u to što moraju učiniti da poboljšaju stanje na svojim štednim računima.
Kako to utiče na investicije?
Sljedeći pristup koji se može dati međugodišnjoj stopi inflacije povezan je s postupcima malih i srednjih investitora. Jer, naravno, postoji jedna stvar koja je vrlo jasna, a to je da će potrošači, ako imaju manju kupovnu moć, imati i manje novca za obavljanje svojih poslova na tržištima dionica. Odnosno, bit će manje likvidnosti i stoga će se kretanje na berzi ovih dana opustiti. U tom smislu, činjenica je da ovaj aspekt može naštetiti berzama, barem u našoj zemlji.
S druge strane, treba napomenuti da međugodišnja stopa inflacije može biti vrlo bitna za kreiranje ekonomske politike zemlje ili geografskog područja. Iz tog razloga, toplo se preporučuje da mali i srednji investitori budu upoznati s podacima ovog ekonomskog parametra kako bi mogli izvršavati svoje odluke na tržištima dionica. Iako nije potpuno odlučujuće, ako ga barem treba vrednovati u trenutku izrade sljedećeg investicionog portfelja. Čak i da provjerite je li bolje otvoriti pozicije u dionicama ili naprotiv u fiksnim ili s alternativnih pozicija.
Sektori gdje se pozicionirati
U početku, međugodišnja stopa inflacije ne bi trebala utjecati na to koji bi sektori na berzi trebali usmjeravati našu štednju. To nije konačni faktor analize, a još manje za domaće operacije na berzi. Ako ne, naprotiv, oni služe za kontrolu drugih vrsta ekonomskih mjera. I tu ćemo od sada svoje strategije morati pretvoriti u investicije. Uz stvarnu mogućnost da moramo modificirati svoja ulaganja u potrazi za većom sigurnošću u financijskoj imovini. Nije iznenađujuće što se odnosi sa kompliciranim novčanim svijetom uvijek vrlo mijenjaju.
Iako je s druge strane vrijeme da se naglasi da međugodišnja stopa inflacije može ukazivati na konjunkturni trenutak u ekonomiji `zemlje. Ali samo to i oni su drugi odraz proizvodne aktivnosti kompanija koje su uvrštene na tržišta dionica. Ovo je aspekt koji vam neće preostati drugo nego asimilirati kako ne biste pogriješili u svom poslovanju na berzi.
Inflacija kao element analize
U tom smislu, trebalo bi ga koristiti kao element analize, ali ne više. Vaše investicione odluke trebaju se temeljiti na parametrima koji nisu ono što je međugodišnja stopa inflacije. Kao što pokazuju mnogi finansijski analitičari. Tako da ste na taj način u najboljoj poziciji da svoj novac ili ličnu imovinu zaradite. Trenutno smo u zadnjem tromjesečju godine, sumnje da napadaju investitore su brojne i raznolike prirode, a jedna od njih mogu biti godišnji podaci o inflaciji, iako u manjem obimu od ostalih ekonomskih parametara.
Gdje je najvažnije znati kako pravilno odabrati vrijednosti na berzi u odnosu na druge vrste strateških razmatranja. Na kraju dana će se odrediti uspjeh ili ne operacija na tržištima dionica. I zato bi to trebao biti vaš sljedeći cilj.
Godišnji razvoj potrošačkih cijena
Godišnja stopa opšteg indeksa potrošačkih cijena (CPI) u julu je 0,5%, što je za desetinu više od stope registrovane prethodnog mjeseca. Grupe koje imaju najveći uticaj na povećanje godišnje stope su: hrana i bezalkoholna pića, koja registrira varijaciju od 0,9%, četiri desetine više nego prethodnog mjeseca, kao rezultat evolucije cijena voća, koje su ovog mjeseca pale manje nego što je bilo u julu 2018. Transport, koji je povećao godišnju stopu za pet desetina, na 0,5%, zbog činjenica da su cijene goriva i maziva porasle ovog mjeseca, dok su prošle godine pale.
S druge strane, među skupinama s negativnim utjecajem izdvaja se stanovanje, sa varijacijom od –1,7%, dvije desetinke ispod juna. Ovakvo ponašanje uglavnom je uzrokovano stabilnošću cijena plina registriranih ovog mjeseca u odnosu na rast iz prethodne godine. Također treba napomenuti, iako u suprotnom smjeru, da su cijene električne energije ovog mjeseca porasle više nego u julu 2018. S druge strane, hoteli, kafići i restorani čija je stopa pala za dvije desetine i iznosila je 2,0%, uglavnom kao rezultat činjenice da su cijene smještajnih usluga ovog mjeseca porasle manje nego 2018. godine.
Što se tiče Harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP), u najnovijim podacima INE-a mora se pokazati da je u julu godišnja stopa varijacija HICP-a iznosila 0,6%, isto kao i ona zabilježena prethodnog mjeseca. Gdje je konačno, mjesečna varijacija HICP-a iznosi –1,1%, kao najrelevantniji faktor.