Ekonomija općeg dobra

Ekonomija općeg dobra

Jeste li ikada čuli za ekonomiju za opće dobro? To je jedan od pokreta koji utiče ne samo na ekonomsku sferu, već i na političku i društvenu sferu.

Ali, šta je? Koje su njegove implikacije? Da li je to pozitivno ili negativno? Reći ćemo vam sve što trebate znati o ovom ekonomskom modelu.

Šta je ekonomija opšteg dobra

Šta je ekonomija opšteg dobra

Ekonomija općeg dobra može se definirati kao a ekonomski, politički i društveni model čija je glavna karakteristika davanje prioriteta ljudskom dostojanstvu, demokratiji, solidarnosti i ekološkoj održivosti.

Drugim riječima, to je ona u kojoj su njeni glavni stubovi i vrijednosti koje nastoji da sačuva dostojanstvo, ljudska prava i briga o životnoj sredini.

Na ovaj način, ekonomski interes (zarada novca) zauzima pozadinu dok se fokusira na socijalnu zaštitu. To je uspjeh jedne zemlje ili kompanije.

Ako to stavimo ispred sadašnjeg ekonomskog modela, gdje prevladava novac i teži se cilju, ovdje imamo model u kojem prevladava osoba. Osoba je važnija od novca.

Kako je nastala ekonomija opšteg dobra

Poreklo ovog ekonomskog modela Održala se 2010. godine i pripisuje se austrijskom ekonomisti Christianu Felberu. U svom konceptu stavio je veliki naglasak na poštovanje ljudskog dostojanstva, međusobnu solidarnost, saradnju i brigu o životnoj sredini.

Ali ovaj ekonomista nije jedini koji je govorio o ekonomiji za opšte dobro. Elinor Ostrom je komentirala da se ovaj model može konceptualizirati kao upravljanje i planiranje zajedničkih dobara kako ne bi bilo nejednakosti. Odvajajući prirodna dobra od društvenih, napravio je pristup u kojem je svaka osoba imala dobra neophodna za život i opstanak društva.

Koje bi probleme riješio u sadašnjem ekonomskom modelu?

Koje bi probleme riješio u sadašnjem ekonomskom modelu?

Kao što smo vam ranije rekli, model ekonomije za opšte dobro Vrlo je suprotan sadašnjem modelu i može riješiti neke probleme koje ima. Na primjer:

  • Učite sa premisom opšteg dobra u društvu u kojem trenutno vlada konkurencija, sebičnost i izdvajanje.
  • Unaprijediti kompanije, u smislu da više cijene dobrobit radnika i trud koji ulažu na novac koji zarađuju na račun svog (ponekad pretjeranog) rada.
  • Završite nejednakosti. U ovom slučaju, nejednakost mora biti ograničena i maksimalni prihod neće biti višestruki od minimalnog prihoda. Osim toga, nasljedstva će se oporezovati.
  • Eliminišite moć finansijskog tržišta kako biste ga učinili demokratskim, sa besplatnim tekućim računima, ohrabrujućim kamatnim stopama, itd.
  • To bi popravilo finansijsku nestabilnost uzrokovanu špekulacijama i tokovima kapitala stvaranjem monetarne i trgovinske saradnje.
  • Vodio bih računa o životnoj sredini kladeći se na etičku trgovinu i smanjenje ekološkog otiska.
  • Problem da se ljudi ne osjećaju identificiranim ili predstavljenim od strane onih koji vladaju bio bi eliminisan. Kako? Stvaranje direktne demokratije, ali i predstavničke, gdje građani mogu kontrolirati ključne oblasti kao što su politika ili ekonomija.

Zašto ekonomija općeg dobra nije tako "lijepa" kako je slikaju

Zašto ekonomija općeg dobra nije tako "lijepa" kako je slikaju

iako ovaj ekonomski model je mnogo privlačniji, realniji i možda utopijski, istina je da se iza svih tih prednosti koje nudi krije i tamna strana.

U ovom slučaju, to bi bila definicija "dobrog". Niko nema istu konceptualizaciju toga i teško je postići dogovor.

Iako ovaj model to ukazuje definicija opšteg dobra će se odlučivati ​​u skladu sa demokratijom, a po mišljenju većine, mi ćemo nametati drugima ono što većina misli. Odnosno, ne računamo na vaše mišljenje, već samo na broj članova.

Osim toga, treba eliminisati prava privatne svojine, jer bi sve bilo opšte dobro za sve. Što bi impliciralo da svako može koristiti ono što želi, a moglo bi doći do prekomjerne eksploatacije.

Uz ovo, nema sumnje model ne bi delovao u pravcu ekonomskog rasta, ali ka stagnaciji ili čak smanjenju jer da je sve za svakoga ništa ne bi raslo, ali bi, kako se iscrpilo, prestalo da se koristi.

Riječima ekonomista Juan Ramón Rallo: „Ekonomija za opće dobro je eksperiment društvenog inženjeringa koji u svom dizajnu nosi osudu na neuspjeh. Njegove tri najveće greške, koje smo uveliko razvijali, pokušavaju objektivizirati ideju općeg dobra, misleći da je moguće koordinirati aktivnost milijardi ljudi ignoriranjem sistema cijena, i ignoriranjem propasti koju je brutalna dekapitalizacija privrede bi povlačila iz progona imovine (u njena dva aspekta: akumulacija bogatstva i kontrola poslovanja)».

Realnost je da ne znamo da li bi to uspjelo ili ne. Ili ako treba poboljšati pristup kao i principe ekonomije za opšte dobro. Ali ono što je jasno jeste da bi, ako bi se uradilo na ovaj način, to bilo sa mogućnošću stvaranja utopijske zemlje, samo što bi nedostajalo rešenje za poboljšanje njenog rasta.


Budite prvi koji komentarišete

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.