Jedan od čimbenika koji će najviše utjecati na razvoj međunarodnih dioničkih tržišta nesumnjivo je spor između Sjedinjenih Država i Kine. Do te mjere da je vrlo relevantan okidač da svjetski indeksi dionica padaju ili rastu u jednoj trgovačkoj sesiji. Nije iznenađujuće što je glavni razlog ove nove nestabilnosti koja će utjecati na 2020. godinu novi sukob s kojim se Sjedinjene Države suočavaju s Kinom, a ovaj put je to zbog pokušaja vlade Pekinga da provede zakone koji ograničavaju pojedinačne slobode u Hong Kongu Kong.
Prva posljedica ovog efekta je ona na međunarodnom tržištu valuta. I šta ga je izazvalona jedinstvenu valutu, eura, u ovom trenutku održavaju jasno medvjeđi ton i mogli bi nastaviti u tom smjeru od sljedećih nekoliko mjeseci. Tamo treba napomenuti da će ispod navedenog nivoa silazni trend biti mnogo jasniji i stoga neće biti financijsko sredstvo za obavljanje poslova na finansijskim tržištima. U oba slučaja, čini se da sve ukazuje na to da je to trend koji se sigurno može održati sve dok je na snazi spor između Sjedinjenih Država i Kine.
Mali i srednji investitori ne bi trebali zaboraviti ovaj aspekt ako žele da na njih ne utiču kretanja deprecijacije u jedinstvenoj evropskoj valuti. Konkretno, zbog velike nestabilnosti u ovom periodu, koja je povezana sa širenjem koronavirusa i koja može biti razlog za zabrinutost velikog broja trgovaca. Iako je to možda trend koji se može zaustaviti bilo kada ove godine i ovisno o rezultatima pregovora u sporu između Sjedinjenih Država i Kine. Ni na koji način to ne bi trebalo biti alternativno ulaganje kupovini i prodaji akcija na berzi. Ako ne, naprotiv, to je opcija koju treba razmotriti odvojeno od ove vrste operacija na finansijskim tržištima. Analizama koje se potpuno razlikuju u obje financijske imovine.
Spor između SAD-a i Kine: nafta
Nema sumnje da je ovo visokokvalitetno financijsko sredstvo još jedno od onih pogođenih slučajem spora između Sjedinjenih Država i Kine. U ovom konkretnom slučaju zbog povećane potražnje iz Kine, čiji se nivo uvoza vratio na brojke prije zdravstvene krize. U ovom slučaju, ne može se zaboraviti da je ova važna sirovina posljednjih tjedana pretrpjela korekciju prema dolje, iako je, naprotiv, zadržala prekupovan ton koji može biti vrlo zanimljiv kako bi se raspoloživi kapital učinio profitabilnim. Nešto što je rezervirano za investitore koji imaju viši nivo učenja u ovoj klasi vrlo posebnih operacija.
S druge strane, u ovom trenutku ne možemo zaboraviti da sirova nafta prolazi kroz vrlo nestalni scenarij koji može zakomplicirati kretanje na ovom financijskom tržištu, pa čak i više nego na tržištu promjenjivog dohotka. Ne isključujući ni u kom pogledu da se može dati nova korekcija nadole prije pokretanja stabilnijeg ciklusa rasta u narednih nekoliko godina. U svakom slučaju, na ovaj ili onaj način ovisit će o tome kako ide spor između Sjedinjenih Država i Kine. Pored ostalih uslova koji imaju više veze sa tehničkom analizom i koji stoga od sada mogu mijenjati strategiju ulaganja malih i srednjih investitora.
Izbori u SAD-u na jesen
Uz to, ne može se zaboraviti da će se posljednjih mjeseci ove godine održati američki izbori, na kojima je predsjednik Donald Trump u igri za svoj reizbor i ta činjenica može minimizirati napetost između dviju zemalja. Do te mjere da igra sekundarnu ulogu na tržištima dionica, posebno na sjevernoameričkim. U svakom slučaju, mora se predvidjeti da je nakon nastavka profesionalnih aktivnosti nakon koronavirusa vrlo logično da američka berza ima novi uzlazni trend koji bi mogao dovesti do toga da operacije budu profitabilne za sve investitore. S ove točke gledišta, to može biti poslovna prilika za ulazak na pozicije na ovom vrlo relevantnom financijskom tržištu. Sa stvarnom mogućnošću približavanja vrhunacima svih vremena koji bi se mogli postići krajem februara.
S druge strane, izbori u SAD-u na jesen novi su poticaj za međunarodna tržišta dionica da se od sada povećavaju. Pogotovo nakon velikih gubitaka koji su se dogodili širenjem koronavirusa širom svijeta. Sa depresijacijama koje su dostigle preko 40% u nekim zemljama koje su pogođene ovom zdravstvenom incidencijom od posebnog značaja u međunarodnim ekonomijama. Do te mjere da je trend porasta koji su pokazale torbe u prva dva mjeseca ove godine uglavnom slomljen. Barem što se tiče srednjoročnog, a posebno kratkoročnog. Uz brojne prodaje malih i srednjih investitora zbog potrebe za likvidnošću na njihovom štednom računu u to doba.
Bolje performanse tehnoloških kompanija
Još jedna činjenica koja se mora uzeti u obzir od ovog trenutka je činjenica da su tehnološki indeksi u ovom izuzetnom periodu koji smo svi iskusili postigli bolje rezultate od tradicionalnih. Do te mjere da je Nasdaq uspio da se pozitivno pozicionira usred pandemije u smislu svog godišnjeg razvoja na tržištima dionica. U ovom konkretnom slučaju, s godišnjom profitabilnošću većom od 1%, dok su preostali berzanski indeksi pali na 40% na nekim izuzetno relevantnim međunarodnim tržištima. S druge strane, moramo naglasiti i činjenicu da je za bolji učinak tehnoloških kompanija zaslužna činjenica da su to kompanije koje su u ovom vrlo posebnom periodu bolje prilagođene potrebama usluga zemalja.
Još jedan aspekt koji vrijedi razmotriti u ovom odjeljku je onaj koji ima veze s prirodom ovih kompanija i koji je bio korisniji u evoluciji koronavirusa. Na primjer, povezano s farmaceutskim proizvodima, kliničkom analizom te razonodom i obukom. U oba slučaja sa procjenama na međunarodnim berzama iznad 10% i da je to bila dobra poslovna prilika za dobar dio malih i srednjih investitora.
Prigušnica za evoluciju Dow Jonesa
Dow futures ukazao je na nagli pad na otvorenom u proteklih nekoliko sedmica nakon što je Trumpova administracija prešla na blokadu isporuka poluvodiča kineskom telekomunikacijskom divu Huawei, koji je bio u središtu kipućeg tehnološkog trgovinskog spora između Washingtona i Pekinga. U četvrtak je industrijski prosjek Dow Jones porastao za 377 bodova ili 1,6%, nakon što je u prethodnoj sesiji pao za više od 450 bodova.
Vlada je u petak priopćila da je maloprodajna prodaja u aprilu pala za 16,4% jer su zatvaranja koronavirusa zatvorila trgovine širom svijeta. Nije iznenađujuće što su ekonomisti očekivali pad od 12,3% nakon pada od 8,3% u martu. Odražavajući surove izglede maloprodaje u svijetu Covid-19, jedan je od elemenata koji igraju protiv bikove uloge na američkim tržištima dionica, barem što se tiče kraćeg roka.
Nike će smanjiti prodaju u 2020
S tim u vezi, Nike je upozorio da će zatvaranje trgovina povezanih s pandemijom tokom tekućeg tromjesečja naštetiti njenim maloprodajnim i veleprodajnim rezultatima. Proizvođač sportske obuće i odjeće rekao je da je 100% trgovina u Velikoj Kini ponovo otvoreno, a internetska prodaja pomaže u nadoknađivanju gubitaka prodaje zbog zatvaranja trgovina. Dok je s druge strane potrebno utjecati na činjenicu da će njujorška berza otvoriti svoja vrata imajući u vidu činjenicu da može utjecati na ekonomije u cijelom svijetu, ne samo u SAD-u. Konkretno, njujorška berza prije dva mjeseca postala je potpuno elektronička nakon što su dvije osobe bile pozitivne na ulazak na koronavirus. Imenovani market mejkeri, koji nadgledaju trgovanje 2.200 kompanija koje kotiraju na njujorškoj berzi, i dalje će raditi na daljinu.
Ističe se i nafta koja je, čini se, ušla u vrli krug, zbog povećanja potražnje iz Kine, čiji se nivo uvoza vratio na brojke prije zdravstvene krize. Sirovina je u petak pretrpjela umjerenu korekciju prema dolje i zadržava prekupovan ton u prvim satima tjedna. Očekujemo daljnju korekciju naniže prije započinjanja održivijeg ciklusa naviše.
Proces započet u 2018
Od 2018. godine Sjedinjene Države i Kina uvele su razne restriktivne mjere na trgovinske tokove između dviju zemalja, od kojih su najviše narasla povećanja carina. Povećane carine Sjedinjenih Država na kineski uvoz dovele su do brzog odgovora Kine, koja je takođe povećala svoje carine na američki uvoz. Iako se činilo da će trgovinski sukob eskalirati u jesen 2019. s povećanjem nove carine, krajem 2019. dvije su se zemlje dogovorile o primirju, otkazujući neka od najavljenih povećanja carina i ukidajući neka od prethodnih povećanja carina. Primirje je dovelo do poziva
Sporazum prve faze potpisan je u januaru 2020. U ovom dokumentu on analizira ekonomiju trgovinskog sukoba, raspravljajući o ekonomskoj pozadini trgovinskog sukoba, pružajući pregled različitih usvojenih mjera i istražujući učinke, ulazeći u učinak koji je već stvoren i očekivani uticaj u budućnosti, obraćajući posebnu pažnju na moguće efekte zbog nesigurnosti oko trgovinske politike. Ekonomski efekti se ispituju pregledom literature i izradom vlastitih analiza.
Za analizu istražujemo kako su se trgovinski tokovi između Kine i SAD-a promijenili u posljednje dvije godine i analiziramo obrasce preusmjeravanja trgovine. Za analizu se koristi model globalne trgovine WTO (GTM), izračunata rekurzivna dinamika, model opšte ravnoteže (CGE). Opsežna je rasprava o potencijalnim efektima trgovinskih tenzija na svjetsku ekonomiju zbog rastuće neizvjesnosti trgovinske politike i uključivanja novog okvira za odnose.
Sporazum između SAD-a i Kine
Od početka trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine dvije su zemlje znatno povećale carine na međusobni izvoz, sa 2,6% na 17,5% na kineski uvoz u SAD i sa 6,2% na 16,4% na uvoz iz Sjedinjenih Država. Kina. Sporazumom faze 1 između SAD-a i Kine snižene su carine na kineski uvoz u Sjedinjene Države na 16%. Da se ograniči opseg dokumenta. Fokusira se na trgovinske tenzije između SAD-a i Kine.
Carine na kineski uvoz motivirane su najmanje četiri argumenta:
Bilateralne trgovinske neravnoteže; učiniti tarife uzajamnijima; oporaviti radna mjesta u proizvodnom sektoru; pozabaviti se kineskim politikama s negativnim efektima prelijevanja, kao što su loša zaštita intelektualnog vlasništva, subvencije državnih kompanija i prisilni transfer tehnologije. Ekonomska opravdanost prva tri argumenta detaljno će biti obrađena u dokumentu.
Sprovođenje tarifa
Iako su se trgovinski tokovi iz Kine u SAD i dalje povećavali u 2018. godini zbog predviđene raspodjele od oko 7%, kineski izvoz u Sjedinjene Države znatno je pao u prva tri kvartala 2019. godine u pogledu carinskih proizvoda, za 13%. Izvoz iz Sjedinjenih Država u Kinu opao je za oko 1% u 2018. godini, ubrzavši se do smanjenja od više od 25% u prva tri kvartala 2019. godine.
Iako je kineski izvoz u Sjedinjene Države i dalje porastao u 2018. godini za 7% zbog predviđene distribucije, u prvom tromjesečju 2019. smanjio se za 13%. Analiza takođe pokazuje da je došlo do značajnog preusmjeravanja trgovine prema uvozu iz drugih trgovinskih partnera. Četiri istočnoazijske zemlje (Japan, Južna Koreja, Tajvan i Vijetnam) izvozile su manje u Kinu, a više u SAD, posebno u sektoru električne opreme.
To ukazuje na to da se istočnoazijski lanci vrijednosti preuređuju kao odgovor na trgovinski sukob. Ideja dosadašnje empirijske literature o trgovinskom sukobu je da je došlo do potpunog pomaka sa viših uvoznih carina na kinesku robu na uvozne cijene s uključenim carinama.
Trgovinski deficit u obje zemlje
Sjedinjene Države počele su podizati carine na uvoz iz Kine u ožujku 2018. godine, a odgovor kineske vlade uslijedio je ubrzo nakon toga. Prikazuje vrijednost trgovine na koju utječe svaki krug povećanja carina, dok s druge strane pokazuje evoluciju prosječnih carinskih stopa na američki uvoz iz Kine i kineski uvoz iz Sjedinjenih Država. Mjera povećanja carina koja je uticala na većinu dodatne trgovine provedena je 24. septembra 2018. SAD su prikupile dodatne carine od 10% na približno 200.000 milijardi dolara kineskog uvoza, koje su 25. maja 10. porasle na 2019%.
Prosječne carine koje su SAD uvele na uvoz iz Kine znatno su porasle od početka trgovinskog sukoba, sa 2,6% carinske stope MFN na 17,5% carinske stope 1. septembra 2019. U početku su Sjedinjene Države najavile daljnje širenje opsega povećanja carina, što bi 24,4. decembra podiglo prosječne carine na 15%. Međutim, zbog primirja u komercijalnom sukobu, ovo povećanje nikada nije primijenjeno.
Dok, s druge strane, očekivani porast iznosi 20,7% za decembar 2019. godine, on nije proveden. Istovremeno, Kina je snizila MFN carine ostalih trgovinskih partnera, što odgovara prosječnom smanjenju carina od oko 5%. Dakle, prosjeci se ponderiraju samo trgovinom na koju utječe povećanje carina. Iako konačno, mora se naglasiti da trenutno postoji opsežna rasprava o potencijalnim efektima trgovinskih tenzija na svjetsku ekonomiju zbog rastuće nesigurnosti politike između dviju zemalja.