Kad pišem novi članak, ne volim da ostane samo informativni članak, ali radije objašnjavam, barem široko, one ekonomski koncepti ili kompanije koje su citirane kako bismo se na taj način mogli staviti u kontekst i bolje razumjeti vijesti.
U ovom slučaju, koncept koji dolazi u obzir je koncept diverzifikacija poslovanja:
Šta je diverzifikacija?
Pa, sve kompanije traže i istražuju kako doći do njih konkurentske prednosti, Konkurentska prednost je karakteristika koju kompanija mora razviti kako bi ojačala povoljan položaj u odnosu na svoje konkurente i na taj način, povećanje njegove prednosti.
Za ovo, kompanija mora tragati kakve strategije nastaviće se u konkurentskoj, funkcionalnoj i korporativnoj sferi. O prva dva ćemo razgovarati u narednim člancima.
Korporativna strategija, je dakle ta koja razumije odluke kompanije o tome u kojem poslu takmičiti se i u kojim će sektorima prestati da se takmiči, odnosno opsegu djelovanja.
Kada kompanije moraju donositi odluke o korporativnoj strategiji, moraju ih donositi prema 3D: okomito, geografsko i vodoravno, podjednako, o prva dva ćemo razgovarati u budućnosti.
Što se tiče horizontalna dimenzija, kompanija mora odlučiti u kojim će se sektorima natjecati, odnosno ako donese odluku o diverzifikaciji.
Jednom kad smo oblikovali svoj koncept, možemo reći da se diverzifikacija poslovanja sastoji od širenja poslovni novčanik kompanije koja nudi nove proizvode ili ulazi na nova tržišta.
Unutar ove diverzifikacije se ističu dvije različite vrste:
- Povezana diverzifikacija: Kada postoji neka veza ili veza između starog i novog sektora. Na primjer, kada je kompanija za jabuke, posvećena tehnološkim inovacijama, 2007. godine odlučila diverzificirati i otvoriti svijet mobilnih telefona (također tehnološki sektor).
- Nepovezana diverzifikacija: Kada između poduzeća nema više odnosa nego financijskog odnosa, odnosno porijekla resursa. Na primjer, kompanija TATA koja je posvećena raznim sektorima, poput uzgoja čaja ili proizvodnje automobila. Kao što vidimo, oni nemaju nikakve veze jedni s drugima.
Koji je konkretan slučaj Amazona?
Slučaj Amazona je slučaj teško klasificirati jer ako se, s jedne strane, radi o internetskoj trgovini, sektoru u kojem je specijalizirana, s druge strane su proizvod koji oni nude hrana, sektor u kojem do sada nisu bili prisutni, po mom mišljenju, prije bi se moglo govoriti o diverzifikaciji nije povezano.
Diverzifikacija koju Amazon materijalizuje u dvije različite, ali komplementarne usluge za svoje kupce:
- Amazon Fresh, usluga dostave hrane koja omogućava kupcima da naruče kupovinu i prime je za manje od 24 sata. Usluga u kojoj se u Seattlu može uživati od 2013. godine, ali u Europu je stigla tek u septembru ove godine, posebno u Njemačku i Austriju.
- AmazonLocal, vrsta JUST EAT, odnosno mrežne platforme na koju se restorani, u ovom slučaju i za sada, iz Seattla „pretplaćuju“ i koja ih dovodi u kontakt s kupcima koji žele da im šalju već skuhanu hranu kod kuće. Djelujući kao Amazon, posrednik koji dovodi kupce u kontakt s restoranima, ovisno o cijeni i pošiljci potonjeg.
Možda ćemo uskoro vidjeti kako ove usluge dolaze od prodajnog giganta u naša zemlja, iako se do tada nadam da ih već imaju porezno sjedište u Španiji, i zato ne čine a nelojalna konkurencija protiv kompanija koje se pridržavaju zakona.